Koncert tradicijskih lascivnih napjeva “Da sam znala što sad znam” održan je u dvorani Kulturnog centra Travno u nedjelju 9. studenog 2025.
Tradicijski napjevi predstavljaju jedan od najvažnijih segmenata nematerijalne kulturne baštine. U njima se odražava svakodnevica ljudi, njihove emocije, društveni odnosi i svjetonazor. Premda se u folkloru često ističe religijska, radna ili obredna komponenta, značajan dio repertoara posvećen je temama koje su u javnom diskursu stoljećima bile potisnute: lascivnost, požuda, bračna intima, preljub i drugi oblici erotskih i ljubavnih odnosa.
Takvi napjevi najčešće funkcioniraju u domeni usmenosti i neformalnih konteksta – intimnih okupljanja, ženskih družina, pokladnih ili prijelaznih obreda te rituala u kojima se privremeno suspendiraju društvene norme. Upravo ta privremenost i prikrivenost omogućile su da se kroz humor, ironiju i simboliku komentiraju teme inače podložne strogoj društvenoj kontroli.
Erotska simbolika tradicijske pjesme nerijetko se oslanja na više razina značenja. Biljni i životinjski motivi, metafore poljodjelskih radova, kao i igra s jezikom i dijalektalnim izrazima, omogućuju prikrivanje eksplicitnoga sadržaja i njegovo lakše prihvaćanje unutar zajednice. Dvoznačnost tako postaje glavno komunikacijsko sredstvo: pjesma se „razumije“ drugačije ovisno o dobi, iskustvu i kontekstu izvedbe.
Sadržajno, ovi napjevi tretiraju čitav spektar intimnih odnosa – od bračne erotike kao dijela svakodnevice, preko žudnje i tajnih ljubavi, do društveno nepoželjnih situacija poput incesta, nevjere ili narušavanja obiteljskih normi. Istodobno, oni otkrivaju položaj i glas žena u tradicijskim zajednicama: često su upravo ženski glasovi nositelji humora i kritike patrijarhalnih struktura, što ovim napjevima daje snažnu element društvene subverzije.
Iako se, iz perspektive suvremenog slušatelja, pojedini stihovi mogu učiniti smionima, treba naglasiti da oni ponajprije odražavaju živu i iskrenu dimenziju ljudskog iskustva. Tradicijska pjesma prihvaća činjenicu da su žudnja, tjelesnost i emocionalna bliskost sastavni dijelovi života te ih, unutar svoje simboličke logike, predstavlja bez osuđivanja.
Konkretni primjeri iz hrvatske tradicijske glazbe jasno potvrđuju širinu ovoga repertoara. U bećarcu, kao najpoznatijoj formi erotski intoniranih napjeva, česta su poigravanja s ljubavnom žudnjom i bračnim odnosima. Međimurske ljubavne pjesme, iako često lirski suzdržanije, također sadrže prikrivene erotske motive dok u dinarskim područjima nalazimo izričitije zazive plodnosti i bračne intime u kontekstu svadbenih običaja. U primorskom i istarskom vokalnom izričaju česti su pak motivi tajnih ljubavi, čežnje i preljuba, koji nose i društveno-subverzivnu poruku.
Ovim programom nastojimo valorizirati taj često zanemareni dio folklornog nasljeđa. Predstavljanjem lascivnih i tabuiziranih tema u kontekstu javnog glazbenog izraza podsjećamo da tradicija nije samo idealizirana prošlost, nego i svjedočanstvo o kompleksnosti čovjeka, njegovim željama, humoru i maštovitosti. Upravo zato ovakvi napjevi i danas posjeduju vitalnost, potiču znatiželju i omogućuju iskren susret s bogatstvom usmene baštine.
Autorica koncerta je etnologinja Bojana Poljaković Popović, viša stručna suradnica za kulturne i edukativne programe.
PROGRAM:
- Dođi, dragi, kad čobana ima (Ravni Kotari) – Harmonija Disonance, Zagreb
- Jedva čekam tavne noći (Bački Monoštor, Bačka) – Šokačke ladies, KC „Igrišće“, Županja
- Promisli se mila mati (okolica Mohača, Mađarska) – ŽVA Zwizde, Zagreb
- Jednog divnog majskog dana (Donji Andrijevci, Slavonija) – MVS Sinovi atara, Zagreb
- Ive kosi (zaleđe Rijeke, Hrvatsko Primorje) – Čipkice, Zagreb
- Kad sem išla mila mati (Posavina) – KUD „Radost“ Sela
- Lepe su te naše devojke (Obreška, Moslavina) – KUD „Obreška“, Donja Obreška
- Dođi, diko, nemoj bez alata (Vranovci, Slavonija) – ŽVA Zwizde, Zagreb
- Podcrkavci travu kose (Podcrkavlje, Slavonija) – MVS Sinovi atara i ŽVA Zwizde, Zagreb
- Nije jorgan perina (Podvinje, Slavonija) – ŽVPS „Breskvice“, Zagreb
- Sokole moj ako sam ti mila (otok Korčula, Dalmacija) – Harmonija disonance, Zagreb
- Kladilo se momče i djevojče (okolica Tolise, Bosanska Posavina) – Etno sastav Makara, Tolisa
- Opet momci oko Mare (Lika) – Zavičajno društvo Sinac, Zagreb
- Zumbalica (Prekonoga, Srbija) – Čipkice, Zagreb
- Babu je buha ujela (Posavina) – HKUD „Radost“ Sela
- Sinoć starca oženiše (Draganići) – – MPS KUD „Sv. Juraj“, Draganići
- Pjesma Udovice – Šokačke ladies, ŽPS KC „Igrišće“, Županja
- Tri metera somota – TS Cirkus
- Zeleni se zimzelen (Klakar, Slavonija) – ŽPS KUD „Tomislav“, Donji Andrijevci
- Mene moji oženiše (Kupina, Slavonija) – MPS KUD „Kupina“, Kupina
- Dvi fine i šest, sedam pametnih – ŽPS KUD „Tomislav“ Donji Andrijevci i MPS KUD „Kupina“, Kupina
- Tulipan je cvijetak mali – TS Cirkus i ŽVPS „Breskvice“, Zagreb
